Prosječno crnogorsko domaćinstvo tokom protekle godine raspolagalo je sa 4.239 eura na godišnjem nivou, odnosno 353 eura mjesečno, pokazuju podaci iz Ankete o dohotku i uslovima života koje na godišnjem nivou sprovodi Uprava za statistiku. U istraživanju se navodi da je prosječni godišnji ekvivalentni raspoloživi dohodak (dohodak koji poslije plaćenih poreza i doprinosa predstavlja raspoloživ novac domaćinstva za potrošnju i štednju, ravnomjerno raspoređen među članovima domaćinstva) u 2018. godini bio 4.239 eura i u odnosu na 2017. godinu bilježi rast od 2,6 odsto.

– Prag rizika od siromaštva ili linija siromaštva, postavljen na 60 procenata od srednje vrijednosti nacionalnog ekvivalentnog raspoloživog dohotka članova domaćinstava, u 2018. godini je iznosio 2.270 eura za jednočlano domaćinstvo, odnosno 4.766 eura za četvoročlano, na godišnjem nivou. U odnosu na 2017. godinu povećan je za 173 eura (8,2 posto) za jednočlano domaćinstvo, odnosno 361 euro (8,2 posto) za četvoročlano domaćinstvo. Stopa rizika od siromaštva iznosi 23,8 odsto, što pokazuje procenat stanovništva koje ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, ali to ne znači da su i stvarno siromašni, već da imaju veći rizik da to budu. Stopa rizika od siromaštva u odnosu na 2017. godinu veća je za 0,2 procentna poena – kažu u Upravi.

Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti u prošloj godini iznosila je 31,4 odsto i u odnosu na 2017, kako tvrde, bilježi pad za 2,3 procentna poena.

– Rezultati istraživanja o materijalnoj deprivaciji domaćinstava pokazuju da je 12,9 odsto stanovnika u Crnoj Gori izjavilo da ne mogu da priušte četiri od devet stavki materijalne deprivacije, što je u odnosu na 2017. godinu manje za jedan procentni poen – objašnjavaju u Upravi.

Materijalna deprivacija je pokazatelj materijalnih uslova koji utiču na kvalitet života domaćinstva, a njene stavke su nemogućnost domaćinstva da priušti adekvatno zagrijavanje stana, veš-mašinu, automobil, sedam dana odmora van kuće godišnje, neočekivani finansijski trošak, telefon, TV, meso ili ribu u obroku svaki drugi dan, plaćanje rente, rate za stan ili drugog kredita.

Predsjednica Humanitarne fondacije Banka hrane Marina Medojević ocijenila je da su informacije koje s vremena na vrijeme objavljuje Monstat o siromaštvu rezultat anketa, tj. percepije ispitanika i kao takve nijesu pouzdane i podložne su manipulacijama. Ističe da u Crnoj Gori ima 320.000 radno aktivnih građana, a zvanično je registrovano 204.000 zaposlenih.

– Čak i ako uzmemo u obzir prosječnu zaradu od 511 i ako znamo da u Crnoj Gori ima 166.177 porodica, koje imaju tri člana, od kojih radi jedan, lako dolazimo do podatka da je prosječno rasploživi prihod po članu porodice 185 eura, što je ispod apsolutne linije siromaštva – izjavila je Medojević.

Dodaje da stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je stvarno osoba siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga.

– Evidentno je da je stopa rizika od siromaštva porasla i da se ništa ne čini da se ona obuzda. U borbi protiv siromaštva ključno je tržište rada, a u zemljama kao što je naša u njega se brže ulazi i duže zadržava. Mladima teško omogućavamo ulazak na tržište rada, što je takođe problem. Važna je i socijalna isključenost, nije dovoljno samo preživjeti, siromašne ljude i djecu treba uključiti da budu vidljivi građani. Kod nas se nije ni krenulo s mjerama i programima smanjenja siromaštva iako smo se obavezali kao zemlja članica UN – rekla je Medojević.

U Alternativi Crna Gora kažu da sami način na koji Uprava sakuplja podatke izaziva sumnju. Smatraju da podatke treba uzimati od Poreske uprave, a ne na račun nekog anketiranja.

– Zvanične podatke je mnogo lakše uzeti, ali bi ti rezultati pokazali pravo stanje stvari. Svaki drugi radnik u Crnoj Gori je prijavljen na minimalnu platu od 222 eura! To je zvanični podatak Poreske uprave. Prema podacima Monstata, svako četvrto domaćinstvo je u riziku od siromaštva, što opet nije tačno. Prosječna zarada u Crnoj Gori je manja od potrošačke korpe, tako da je svako domaćinstvo koje živi od plate u riziku od siromaštva – smatra koordinator Alternative Vesko Pejak.

M.S.

---

Sledeće godine otići će 15.000 građana
Pejak navodi da čak i zvanične ankete pokazuju da se broj siromašnih porodica povećava.

– Našu zemlju će sljedeće godine napustiti oko 15.000 građana! To je gradić veličine Danilovgrada! Oni idu jer su ovdje već sad u opasnom riziku od siromaštva. U riziku su da njihove porodice ostanu bez hljeba. Sve ovo je lako vidjeti ako se uđe u zvanične podatke, a te podatke najčešće nije moguće dobiti. U Crnoj Gori ima 170.000 registrovanih radnika. Dajmler Benz – Mercedes ima oko 300.000 zaposlenih! Ako jedan Mercedes može u svakom momentu da izvuče podatke o svakom zaposlenom, kako to da crnogorska statistika i uprava ne mogu da objave zvanične podatke o zaradama, nego moramo da „anketiramo“ ljude, uzimamo „uzorke“ i „istražujemo tržište“. Nema istraživanja, svi podaci o zaposlenima su u eksel tabeli. Ako ne umiju da koriste eksel u 21. vijeku, onda neka im Vlada uplati neki kurs. Dako se onda snađu sa podacima... Alternativa zna da bi ti podaci bili porazni. Ne samo za građane, nego i za one koji se kunu u ovu vlast – ističe Pejak.